Kako kitovi mogu spasiti polarne medvjede

February 15, 2017 Zaštita kitova znači zaštita globalne klime Oni su simbol prijetnje koju klimatske promjene predstavljaju našem planetu: izgladnjeli polarni medvjedi koji se bore za opstanak na ledenim santama koje su sve manje. Porast globalne temperature lišio ih je njihovih domova. Istovremeno, to je prijetnja budućnosti čovječanstva. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, nedostatak mjera za sprječavanje klimatskih promjena najveći je globalni rizik u današnjem svijetu. Sada polarni medvjedi mogu dobiti ruku pomoći iz neočekivanog izvora: kitova. Dok međunarodni sporazumi poput Protokola iz Kyota i Pariške konvencije predviđaju smanjenje globalne emisije ugljičnog dioksida, značajna ekološka uloga kitova u ublažavanju klimatskih promjena potpuno je zanemarena. Međunarodna organizacija za zaštitu kitova i dupina (WDC) želi to promijeniti svojom kampanjom "Der Grüne Wal" (doslovno "Zeleni kit"). Mnoga znanstvena istraživanja pokazuju da klimatske promjene utječu na zdrave populacije kitova. Međutim, nepostojanje ovih "inženjera ekosustava" imalo bi neslućene posljedice za naš planet. Fitoplankton (mikroskopske morske biljke koje plutaju u gornjim slojevima oceana) fotosintezom pretvara sunčevu svjetlost u energiju i kisik. Oni proizvode barem polovicu kisika u našoj atmosferi. Istovremeno, oni čine osnovu morskih hranidbenih mreža. Oni služe kao hrana za zooplankton, koji zauzvrat konzumiraju ribe i morske životinje poput kitova. Izmet kitova zauzvrat oplođuje fitoplankton željezom, dušikom i drugim hranjivim tvarima, dovršavajući "ciklus". Dakle, više kitova znači više planktona i više ribe u oceanu. Osim toga, fotoplankton ne samo da proizvodi kisik, već apsorbira i ugljični dioksid iz atmosfere. Poput fitoplanktona, tijela kitova tonu na morsko dno nakon što umru, vežući u svoja tijela ugljik koji su potrošili tijekom života. "Oko tri milijuna kitova stradalo je zbog industrijskog kitolova samo u 20. stoljeću. Postupni oporavak zaliha kitova značio bi uklanjanje oko 200.000 tona ugljika svake godine, što je ekvivalentno skladištenju ugljika u 110.000 hektara šume ," rekla je programska direktorica WDC-a Astrid Fuchs na njemačkom jeziku. "Nakon međunarodne zabrane kitolova iz 1986. neke su se populacije polako oporavile. Međutim, ne smijemo samo osigurati da populacije nastave rasti, ali i da ostanu stabilne dugoročno. Kitovi se mogu izbaciti iz ekološke jednadžbe, lovom na kitove, sudarom brodova ili tako da postanu usputni ulov u ribarskim mrežama. 'Zeleni kit' ima za cilj stvoriti javnu svijest o ogromnoj važnosti učinkovite i holističke zaštite kitova," nastavila je. Stoga oporavak i očuvanje populacije kitova mora činiti vitalni dio globalne strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Pogledajte ovdje za više informacija