© Above all, large fish like this marlin are dependent on sufficient oxygen supply. Previous studies have already shown that their habitat is becoming smaller due to expanding oxygen minima.
(c) Bill Boyce
© The authors of the current study: Dr. Lothar Stramma, Dr. Sunke Schmidtko and Professor Martin Visbeck.
(c) Jan Steffen, GEOMAR
© A crane water cremator is launched by the research vessel "METEOR". For the current study, the authors have evaluated hundreds of thousands of historical and current oxygen measurements.
(c) Martin Visbeck, GEOMAR
Znanstvenici kvantificiraju stanje globalne deoksigenacije oceana
March 1, 2017
Globalne promjene dovode do porasta temperature oceana i manje kisika
Trenutne globalne promjene dovode do povećanja temperature oceana i promjena u cirkulaciji oceana. Stoga se manje kisika otapa u površinskim vodama i manje se kisika prenosi u dubine mora. Ovaj pad u opskrbi oceana kisikom ima ozbiljne posljedice za organizme u oceanu.
Kisik je neophodan za sve žive organizme, kako na kopnu tako iu oceanu. Opskrba kisikom u oceanima je ugrožena globalnim zagrijavanjem na dva načina: Toplije površine oceana apsorbiraju manje kisika od hladnijih voda. Drugo, toplija voda stabilizira slojevitost oceana, a to slabi oceansku cirkulaciju koja povezuje površinu s dubinama oceana, što dovodi do manjeg transporta kisika u oceanske dubine.
Mnogi modeli predviđaju pad globalne količine kisika u oceanima kao rezultat globalnog zatopljenja.
Čini se da je ovaj trend potvrđen prvom globalnom procjenom milijuna mjerenja kisika i ukazuje na početni utjecaj globalne promjene.
Oceanografi dr. Sunke Schmidtko, dr. Lothar Stramma i prof. dr. Martin Visbeck iz Centra za istraživanje oceana GEOMAR Helmholtz proveli su najopsežniju studiju o globalnom sadržaju kisika u svjetskim oceanima do sada. Rezultati ove studije nedavno su objavljeni u časopisu Nature. Pokazuje da se u posljednjih 50 godina sadržaj kisika smanjio za više od dva posto.
"Budući da velike ribe posebno izbjegavaju ili ne preživljavaju u područjima s niskim sadržajem kisika, ove promjene mogu imati dalekosežne biološke posljedice", rekao je glavni autor dr. Schmidtko.
Za studiju su istraživači upotrijebili sve povijesne podatke o kisiku koji su bili dostupni diljem svijeta, nadopunjujući ih trenutnim mjerenjima i usavršavajući postupke interpolacije kako bi rekonstruirali razvoj proračuna kisika u posljednjih 50 godina. Zapravo, u nekim je područjima već došlo do smanjenja kisika.
Prema dr. Schmidtku, "Međutim, bilo je teže kvantificirati trendove za cijeli ocean jer su podaci o kisiku iz udaljenih regija i dubokih oceana rijetki. Prvi put smo uspjeli dokumentirati distribuciju kisika i njezine promjene za cijeli ocean vrijeme. Ovi su brojevi bitan preduvjet za poboljšanje prognoza za ocean budućnosti."
Studija pokazuje da je, s izuzetkom nekoliko regija, sadržaj kisika pao u cijelom oceanu tijekom vremena istraživanja.
"Iako se blagi pad kisika u atmosferi trenutno smatra nekritičnim, gubici kisika u oceanu mogu imati dalekosežne posljedice zbog neravnomjerne raspodjele. Za ribarstvo i priobalna gospodarstva ovaj proces može imati štetne posljedice", rekao je koautor dr Stramma.
"Međutim, samo mjerenjima ne možemo objasniti sve uzroke. Prirodni procesi koji se odvijaju na vremenskim skalama od nekoliko desetljeća također su mogli pridonijeti uočenom smanjenju", dodao je prof Visbeck.
Unatoč tome, nalazi su u skladu s većinom proračuna modela koji predviđaju veći pad kisika u oceanima kao rezultat većeg sadržaja ugljičnog dioksida u atmosferi, a posljedično i viših globalnih temperatura.
Veza na studiju