© AWI sea ice physicists work on the sea ice, even with a refreshing wind and increasing drifting snow.
(c) Stefan Hendricks
© Polarstern navigates through the ice at night
(c) Stefan Hendricks
© Polarstern in the Weddell Sea.
(c) Stefan Hendricks
© AWI biologist Horst Bornemann heaves the diving robot out of the hole in the ice with the aid of a beam construction (c) Dominik Nachtsheim
© Picture of two polar bears on the sea ice of the Arctic Ocean.
(c) Mario Hoppmann
Arktička ekspedicija: Istraživački brod "Polarstern" trebao bi se smrznuti u ledu
July 6, 2018
Međunarodna MOSAiC ekspedicija počinje u jesen 2019.
Bit će to najveća arktička istraživačka ekspedicija svih vremena: u rujnu 2019. njemački istraživački ledolomac "Polarstern" krenut će iz norveškog Tromsøa za Arktika i plovite kroz arktički led godinu dana. Uz potporu drugih ledolomaca i zrakoplova, u ekspediciji će sudjelovati ukupno 600 ljudi iz 17 zemalja. Znanstvenici će raditi s podacima kako bi podigli istraživanje klime i ekosustava na novu razinu. Misiju vodi Institut Alfred Wegener, Helmholtz Center for Polar and Marine Research (AWI).
Prije 125 godina Fridtjof Nansen krenuo je na svom jedrenjaku "Fram" u prvu drift ekspediciju takve vrste. Ali ekspedicija poput ove planirane nikada se prije nije dogodila: MOSAiC prvi put dovodi moderni istraživački ledolomac natovaren znanstvenim instrumentima zimi u blizinu Sjevernog pola. Za logističku potporu bit će raspoređena još četiri ledolomca. Pista će biti posebno postavljena za opskrbne letove i dva istraživačka zrakoplova. Osim toga, koristit će se helikopteri, vozila na gusjenicama i motorne sanjke. Ova razrađena polarna misija neophodna je za prikupljanje hitno potrebnih podataka za istraživanje klime u regiji, što je zimi gotovo nedostižno. To će omogućiti čovječanstvu nove uvide u procese razmjene između oceana, leda i atmosfere.
"Otkrića ekspedicije MOSAiC podići će naše znanje o Arktiku na novu razinu. Hitno su nam potrebni ovi podaci kako bismo bolje razumjeli učinke globalnih klimatskih promjena i poboljšali naše prognoze," kaže savezna ministrica istraživanja Anja Karliczek. Uz AWI, Njemačka ima vodeći svjetski centar za polarna istraživanja s dugogodišnjim međunarodnim kontaktima. "AWI je uspio okupiti vodeće svjetske istraživačke ustanove za Arktik na ovom jedinstvenom projektu," nastavio je ministar. Na političkoj razini također postoji međunarodna suradnja u pogledu istraživanja Arktika. Pod motom "Arktička znanost, izazovi i zajedničke akcije", Njemačka, Europska komisija i Finska bit će domaćini druge konferencije ministara znanosti o istraživanju Arktika u jesen 2018. u Berlinu.
Samo u ekspediciji MOSAiC , sila prirode - plutajući morski led - određuje rutu kojom će istraživački brod "Polarstern" putovati izvan Arktičkog kruga. Ledolomci iz Rusije, Kine i Švedske podržat će ekspediciju i razmijeniti osoblje. "Takav projekt može uspjeti samo kroz međunarodnu suradnju," objašnjava prof. Antje Boetius, ravnateljica Instituta Alfred Wegener. Osim "Polarsterna", na ledu debljine najmanje 1,5 metara stvara se mreža raznih istraživačkih kampova. Ovdje su različiti timovi postavili mjerne točke za istraživanje oceana, leda i atmosfere, kao i života na Arktiku zimi. "Ono što se događa na Arktiku ne ostaje na Arktiku. Razvoj klime na našim geografskim širinama presudno ovisi o događajima u arktičkoj kuhinji vremena. Sada moramo pogledati i istražiti interakciju između atmosfere, leda i oceana tamo, " kaže vođa ekspedicije i koordinator projekta MOSAiC prof. Markus Rex, voditelj atmosferskih istraživanja na Institutu Alfred Wegener. "I arktička polarna noć igra ključnu ulogu u prilagodbi života, tako da također očekujemo potpuno nova otkrića za biologiju," Boetius dodjeljuje glavni projekt. Ekspedicija ima pet istraživačkih prioriteta: fiziku morskog leda i snježnog pokrivača, procese u atmosferi i oceanu, biogeokemijske cikluse i ekosustav Arktika.
Arktik se smatra sustavom ranog upozoravanja za klimatske promjene. Tamna voda apsorbira više energije od leda koji odbija sunčeve zrake, a tanji led donosi više topline iz relativno toplog oceana na površinu iu atmosferu. Stoga povratni učinci značajno povećavaju zagrijavanje Arktika. Promatranja nedostaju da bi se razumjeli pojedinačni procesi u oceanu, morskom ledu i atmosferi kao i njihove interakcije te da bi se kvantitativno opisali u klimatskim modelima. "Drama zagrijavanja na Arktiku ne odražava se u potpunosti u današnjim klimatskim modelima i neizvjesnosti u klimatskim predviđanjima za Arktik su ogromne," Markus Rex opisuje trenutne nedostatke. "Zato moramo proučavati procese klimatskih promjena, posebno zimi," kaže istraživač atmosfere AWI. A ono što se događa na Arktiku već danas utječe na Europu, Aziju i Sjevernu Ameriku: niže temperaturne razlike između Arktika i tropa destabiliziraju tipične uzorke tlaka zraka, uzrokujući da polarni hladni zrak dosegne umjerene geografske širine i prodire u topao, vlažan zrak središnji Arktik je pojačan kako bi ubrzao doprinos zagrijavanju.