Ekspedicija na ledenjake Antarktika

February 13, 2017 Istraživanje će poboljšati prognoze za globalne razine mora Kako su izmjenična topla i hladna razdoblja utjecala na ledenu ploču zapadnog Antarktika? Što to znači za sadašnje i buduće razine mora? U pokušaju da pronađu odgovore na ova pitanja, pedesetak istraživača s Instituta Alfred Wegener (AWI) trenutno je na putu prema Amundsenovom moru, otputovavši iz Punta Arenasa (Čile) 6. veljače. Promatraju se pukotine u ledenoj ploči Larsen i Brunt na Antarktiku (gdje se nalazi britanska istraživačka postaja Halley). Gubitak ledene mase brži je u pacifičkom sektoru kontinenta nego u atlantskom sektoru. Znanstvenici, koji putuju na istraživačkom brodu Polarstern, trenutno su na putu prema pacifičkom sektoru kako bi istražili promjene u ledenoj ploči i kako su one doprinijele promjenama razine mora u prošlosti. Time se nadaju da će poboljšati prognozu budućih promjena. Razina mora porasla je za 19 centimetara između 1901. i 2010. godine. Do kraja ovog stoljeća projekcije su ukazivale na porast od 26 do 82 centimetra; ovaj iznos još uvijek sadrži neke neizvjesnosti, s najnovijim modelima koji pokazuju mogući porast za dodatni metar. Takva su predviđanja ključna jer služe kao temelj za prilagodbu i smanjenje utjecaja klimatskih promjena, na primjer, kroz mjere zaštite obale. Iako sadašnji računalni modeli mogu utvrditi odnos između leda i oceana, trenutno ne postoje takvi podaci za ledenu ploču Zapadnog Antarktika. "Upravo zato želimo istražiti kako je ledena ploča napredovala i povlačila se u prošlosti, uključujući prostornu i kronološku varijabilnost i brzinu," rekao je dr. Karsten Gohl iz AWI-ja, glavni znanstvenik ekspedicije. "Posebno u regiji Amundsenovog mora, primijetili smo neuobičajeno brzo povlačenje tijekom proteklih nekoliko desetljeća, za koje mnogi vjeruju da je prvi korak u potpunom kolapsu zapadnog antarktičkog ledenog pokrova," on dodao. Smješteno u pacifičkom sektoru Antarktika, Amundsenovo more se nalazi na mjestu gdje se dva velika ledenjaka (glečer Pine Island i glečer Thwaites) ispuštaju u ocean, prenoseći ogromnu masu leda sa zapadnog antarktičkog ledenog pokrova. Što se tiče ledene ploče Zapadne Antarktike, veliki dio baze je na kontinentu ispod razine mora. Danas, dok razmjerno topla morska voda cirkulira preko kontinentalnog pojasa Amundsenovog mora, stvaraju se opipljive reakcije iu zoni kopnenja kontinentalnog leda iu plutajućem ledenom pojasu. Kako ocean postaje topliji, ledeni greben se počinje topiti odozdo, a zona prizemljenja pomiče se dublje u unutrašnjost. To uzrokuje povlačenje ledenjaka, što rezultira situacijom u kojoj tamo gdje je nekoć postojao ledeni pokrov debeo stotine metara, sada postoji samo otvorene vode prekrivena tankim slojem sezonskog morskog leda. Geoznanstvenicima takve promjene u kretanju ledene ploče omogućuju korištenje jezgri sedimenta s kontinentalnog pojasa bez leda kako bi saznali kada je u povijesti Zemlje i u kojoj je mjeri Amundsenovo more bilo prekriveno ledom ili bez leda. To čine ispitivanjem ostataka jednostaničnih algi (foraminifera i dijatomeja) koje nakon smrti tonu na morsko dno kao sediment. Po prvi put, morsko dno bušilica MARUM-MeBo70 iz Centra za pomorstvo Sveučilišta u Bremenu Na Antarktiku će se koristiti znanosti o okolišu (MARUM). Može bušiti sedimentne jezgre duljine do 70 metara. Očekuje se da će naknadna analiza jezgri, kao što je određivanje vrsta i starosti fosilnih algi, dati informacije o prošlim temperaturama vode i povijesti ledenog pokrivača u Amundsenovom moru. "Planiramo prikupiti uzorke iz epoha Zemljine povijesti sa sličnim klimatskim uvjetima onima koje očekujemo u sljedećih 100 do 200 godina", rekao je dr. Gohl. Kao takav, jedan od ciljeva bušenja je posljednji interglacijal prije sadašnjeg, koji je bio prije oko 125.000 godina. Pliocen je također zanimljiv istraživačkom timu. Prije tri do pet milijuna godina temperatura je bila dva do tri stupnja viša nego što je bila neposredno prije industrijske revolucije, a koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi (od 400 dijelova na milijun) bila je otprilike slična današnjoj. Za više informacija pogledajte ovdje.