Mikroplastika otkrivena u novim dubokomorskim vrstama

Istraživači službeno nazivaju rak buha "Plasticus"

Visok je samo pet centimetara, dom mu je na dubini od oko 6500 metara u Tihom oceanu i još uvijek ima plastiku u tijelu: Eurythenes plasticus. Novootkrivena dubokomorska vrsta vrsta je amfipoda koju su istraživači sa Sveučilišta Newcastle pronašli u Marijanskoj brazdi blizu Filipina, u blizini jedne od najdubljih točaka na zemlji.

"Eurythenes plasticus" je dobio ime po voditelj istraživačke misije dr. Alan Jamieson. "Imenom želimo poslati snažan signal protiv onečišćenja mora i jasno staviti do znanja da hitno moramo učiniti nešto u vezi s velikom plastičnom poplavom", komentira Jamieson. Uz potporu WWF-a Njemačka, znanstvenici oko Jamiesona sada su objavili rezultate istraživanja u renomiranom časopisu Zootaxa.

"Novootkrivena vrsta Eurythenes plasticus pokazuje koliko su dalekosežne posljedice naše opuštenosti rukovanje plastikom su. Postoje vrste koje žive u najdubljim i najudaljenijim dijelovima našeg planeta, a unatoč tome su jako zagađene plastikom. Plastika je u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo i životinjama koje žive daleko od ljudske civilizacije, “ komentira Heike Vesper, direktor WWF-ovog Centra za zaštitu mora. U amfipodu je pronađen polietilen tereftalat (PET), tvar koja se nalazi u mnogim svakodnevnim predmetima poput jednokratnih boca za piće i sportske odjeće. "Kriza plastike utječe na sve nas, jer svi koristimo PET u svakodnevnom životu", kaže Vesper.

Put plastike od ljudske upotrebe do životinja kao što je E. plasticus je dug. Njemačka je treći najveći svjetski izvoznik plastičnog otpada nakon Sjedinjenih Država i Japana. Plastični otpad često završi s lošim ili nikakvim upravljanjem otpadom u zemljama jugoistočne Azije. Ondje se često ne može reciklirati, već se spaljuje ili završava na odlagalištima - a odatle također dospijeva u more. U vodi se plastični otpad razgrađuje u mikroplastiku, koju distribuiraju i preuzimaju životinje kao što je E. Plasticus.

"Kako bismo zaustavili globalnu poplavu plastike, potrebno je globalno rješenje. WWF je stoga smo se obvezali na međunarodni sporazum koji će zakonski propisati smanjenje otpada i poboljšano gospodarenje otpadom u cijelom svijetu," poručili su iz Vespera. "Nisu svi pronađeni primjerci nove vrste E. plasticus već imali plastiku u svojim tijelima. Dakle, još uvijek postoji nada da drugi primjerci vrste neće opravdati svoje ime i da će ostati bez plastike." Međutim, kako bi to učinili, političari se moraju potruditi izbjeći plastiku.

Pozadina
Plastični PET pronađen u amfipodu koristi se, između ostalog, za proizvodnju jednokratnih pića boce, folije i tekstilna vlakna. U moru se PET i druga plastika mogu spojiti s industrijskim i kemijskim zagađivačima koji se vrlo sporo razgrađuju u okolišu. Čestice mikroplastike lako dospijevaju u tijela morskih životinja. Konkretni učinci toga još nisu dovoljno istraženi. Ali jedno je jasno: plastika često sadrži i aditive kao što su plastifikatori i usporivači plamena, koji štete morskom životu, a mogu dospjeti i do ljudi kroz prehrambeni lanac.