Kako gustoća morske vode utječe na hladnovodne koraljne grebene u Europi?

Podaci koje su prikupili paleoceanografi pokazuju da hladnovodni koralji uz obalu Europe zahtijevaju određenu gustoću morske vode da bi napredovali. Međutim, rast koraljnih grebena, koji tvore velike karbonatne humke, izravno je ublažen prirodnim klimatskim promjenama koje su se dogodile u protekla 2,5 milijuna godina. Velika područja koraljnih grebena mogu se pronaći od sjeverne Norveške do Mauritanije do obala Europe i Sjeverne Afrike. Za razliku od tropskih koralja (koji rastu nekoliko metara ispod površine vode), ovi hladnovodni koraljni grebeni uglavnom rastu na dubinama od 200 do 1000 metara. U nekim su regijama čak doveli do karbonatnih humaka visokih i do 300 metara, građenih milijunima godina. Prije nekoliko godina nismo znali kakve uvjete okoliša pogoduje takvo naselje hladnovodnih koralja. Međutim, iz novih podataka koje su prikupili paleoceanografi u GEOMAR Helmholtz Centru za istraživanje oceana u Kielu, zaključeno je da koraljni grebeni preferiraju morsku vodu specifične gustoće. Isti istraživački tim također je rekonstruirao fluktuacije gustoće morske vode u proteklih 2,5 milijuna godina i usporedio ih s razvojem karbonatnih humaka. Čineći to, pokazali su da hladnovodni koralji ovise o okolnoj morskoj vodi koja ima iste razine gustoće. Dubina ove zone ovisi o prirodnim klimatskim uvjetima, a to izravno utječe na koraljne grebene u sjevernom Atlantiku, rekao je dr. Andres Rüggeberg, autor studije. Za istraživanje su korištene jezgre iz karbonatnih humaka u Porcupine Seabuightu. Ovo je široki kontinentalni bazen uz zapadnu obalu Irske, s dubinama od 400 do 3000 metara. Jezgre su uzorkovane 2005. s američkog broda JOIDES RESOLUTION. U GEOMAR-u je starost karbonatnih humaka određena analizom izotopa, kao i rekonstrukcija gustoće morske vode tijekom proteklih 2,7 milijuna godina. Istraživači su zatim sinkronizirali razvoj karbonatnih humaka s odgovarajućom dubinom sloja specifične gustoće. Koautor studije, dr. Sascha Flögel iz GEOMAR-a, primijetio je da su koralji na vrhu karbonatnih humaka cvjetali i doveli do toga da humci rastu. Međutim, ako su koralji bili smješteni niže niz brežuljak, rasli su sporo ili uopće nisu rasli. Dr. Rüggeberg je rekao da su im rezultati istraživanja omogućili da bolje prate povijest različitih oceanskih struja i vodostaja u regiji. Dr. Flögel je dodao da je studija pokazala da su koraljni grebeni osjetljivi na promjene okoliša. Budući da je temperatura vode utjecala na gustoću vode, porast temperature morske vode mogao bi značajno utjecati na rast koralja. Izvor:  www.geomar.de