© Phronima is a crustacean that lives in the twilight zone of the ocean, where there is nowhere to hide from predators. In addition to being nearly transparent, a new study has found that these crustaceans carry an anti-reflective optical coating.
(c) Laura Bagge, Duke University
© Photos from a scanning electron microscope show the brush-like array of light-absorbing structures on the leg of a midwater crustacean called Cystisom.
(c) Laura Bagge, Duke University
© The tiny spheres that perform the same function on the body of Phronima, another midwater crustacean. The spheres may be a colony of bacteria specific to Phronima.
(c) Laura Bagge, Duke University
Hi-tech kamuflaža u oceanskim dubinama
November 9, 2016
Igranje skrivača u oceanskim dubinama
Pokazalo je novo istraživanje Sveučilišta Duke i Smithsonian Institution
da srednjovodni rakovi (hiperiidni amfipodi) koriste neke
prilično otmjene tehnike kamuflaže za skrivanje od grabežljivaca.
Ispostavilo se da su im noge i tijela prekriveni
antirefleksni premaz koji može prigušiti refleksiju svjetla — od as
čak 250 puta u nekim slučajevima — čime se sprječava odbijanje svjetlosti
natrag do potencijalnog predatora.
Štoviše, čini se da je ovaj premaz napravljen od živih bakterija.
Točnije, čini se da je list manjih vilinskih uniformnih perli
nego valna duljina svjetlosti gledana pod elektronskim mikroskopom.
Prema voditeljici studije Lauri Bagge, doktorandici na Dukeu
Sveučilište, "Ovaj premaz malih kuglica smanjuje refleksiju
na isti način kako bi stavljanje dlakava tepiha na zidove studija za snimanje
ublažiti odjeke."
Kugle imaju promjer od 50 do 300 nanometara, ovisno o
vrsta amfipoda. Optimalni promjer je 110 nanometara, kao što je ovaj
rezultira smanjenjem refleksije od 250 puta.
Za svoju studiju Bagge je radila s biologinjom Sönkeom Johnsen. Ispitivali su
sedam vrsta amfipoda, a čini se da sve imaju svoju vrstu
simbiotske optičke bakterije.
"Imaju sve karakteristike bakterija,
ali da bismo bili 100 posto sigurni, morat ćemo izvršiti detaljnu analizu
projekt sekvenciranja," rekao je Bagge.
Ako je optički premaz doista živ, istraživači bi trebali otkriti kako je došlo do ovog simbiotičkog odnosa.
Otkriće živog antirefleksnog premaza moglo bi imati tehnološke posljedice
primjena, kao što je u obliku "nipple arrays" za smanjenje refleksije
koji se koriste u dizajnu staklenih prozora, a nalaze se i u
oči moljaca, vjerojatno da im pomognu da bolje vide noću.