© Global maps of biodiversity (left) and speciation (right). According to Rabosky et al., 2018
© Global species number of bony fishes, with over 3,000 species in coral reefs in the tropics (dark red) and less than 50 species in the polar seas (yellow), Source: www.aquamaps.org
Polarne regije: Žarišne točke nastanka vrsta
July 5, 2018
Nisu topli koraljni grebeni, već ledena polarna mora središta razvoja vrsta za morske ribeTopla tropska obalna mora dom su do 1000 puta više vrsta riba od hladnih polarnih mora. Smanjenje broja vrsta od tropa do polova odavno je poznato u istraživanjima i u većini udžbenika objašnjava se višom stopom razvoja vrsta u toplim koraljnim grebenima, lagunama ili šumama mangrova. Nova studija sada je otkrila da je u posljednjih milijun godina razvoj novih vrsta u hladnim vodama na visokim geografskim širinama bio otprilike dvostruko veći nego u tropima.
Tropi se smatraju posebno bogatim vrstama , bilo na kopnu u prašumi ili u koraljnim grebenima ispod vode. Nasuprot tome, polarne regije s njihovom neprijateljskom klimom na kopnu iu vodi nastanjuje samo nekoliko organizama. Stoga se čini logičnim pretpostaviti da je vjerojatnije da će se nove vrste pojaviti u toplim područjima našeg planeta nego u polarnim regijama. Nova studija, koja se sada pojavila u časopisu Nature, dolazi do suprotnog zaključka: upravo se polarna ledena područja u morskim ribama smatraju središtima za pojavu novih vrsta.
"Naši rezultati su neočekivani i kontraintuitivni“, kaže prof.dr.med. Daniel Rabosky, evolucijski biolog sa Sveučilišta u Michiganu, SAD i glavni autor studije otvoreno. "Zapravo, moglo bi se očekivati da visoka stopa nastajanja vrsta također dovodi do velikog broja vrsta", nastavio je Rabosky. Ali ta stopa ovisi o ravnoteži između pojave novih vrsta i izumiranja postojećih vrsta. Veća stopa izumiranja u hladnim vodama, na primjer zbog gubitka staništa tijekom ledenih doba, mogla bi objasniti navodno kontradiktoran rezultat visoke stope pojavljivanja vrsta i malog broja vrsta. Međutim, stope izumiranja je teško odrediti i još nisu dostupne za morsku ribu.
"Od posebne je važnosti za ovu studiju bila dostupnost što više podataka o globalnoj distribuciji morske ribe", kaže Dr. Rainer Froese, morski biolog u GEOMAR Helmholtz centru za istraživanje oceana u Kielu. GEOMAR je zajedno s međunarodnim partnerima postavio najveću svjetsku bazu podataka o morskoj ribi http://www.fishbase.org. "Dostavili smo njihove podatke za studiju", nastavlja Froese.
"Više od 12 000 karata uključeno je u ovu studiju", objašnjava Cristina Garilao, morska biologinja i koautorica studije. Ona je odgovorna za suradnju s informacijskim sustavom FishBase u GEOMAR-u.
"Ova je studija prekretnica u objašnjavanju distribucije bioraznolikosti na našem planetu. Bez razumijevanja kako ta raznolikost nastaje, naime kroz biološku evoluciju , nikakva učinkovita zaštita nije moguća. Ova studija daje daljnje važne argumente za poboljšanu zaštitu polarnih regija, u kojima su stope specijacije očito vrlo visoke, "sažima profesor Thorsten Reusch, evolucijski biolog na GEOMAR-u.
Poveznica na studiju: https://www .nature.com/articles/s41586-018-0273-1