Morska raznolikost u opasnosti

May 15, 2019 Polovica koraljnih grebena već je izgubljena - AWI stručnjak o važnosti morske bioraznolikosti

Oceani imaju slično značenje za nas ljude kao naši kopneni ekosustavi. Budući da su promjene pod vodom mnogo manje vidljive nego na kopnu, bilo je još važnije uzeti u obzir oceane jednako u izvješću o napretku Svjetskog vijeća za bioraznolikost (IPBES) objavljenom 16. svibnja 2019.

Komentar je napisao Julian Gutt, jedan od vodećih autora izvješća i morski biolog na Institutu Alfred Wegener, Helmholtzov centar za polarna i morska istraživanja (AWI):

Oceani pokrivaju 71 posto Zemljine površine; njihovi su ekosustavi jednako raznoliki u oblicima života kao i na kopnu i jednako su važni mnogim ljudima. Upravo zato što se i sam znanstveno bavim slikovnim metodama, podvodnom fotografijom i videom, uvijek sam impresioniran raznolikošću oblika i života u oceanima. U svom prvom Izvješću o globalnoj procjeni, Svjetsko vijeće za biološku raznolikost (IPBES) bavilo se pitanjima kakvo je stanje raznolikosti života na Zemlji i kako se odnosimo prema njoj. Uostalom, svi mi ovisimo o djelovanju biljaka i životinja - bilo da je riječ o hrani, sirovinama, klimatskim promjenama ili medicini - i potrebni su nam mikroorganizmi za recikliranje hranjivih tvari i zdravlje. Oceani igraju presudnu ulogu. Milijarda ljudi živi uglavnom na ribi i drugim plodovima mora, a ocean pokriva preko 20 posto naših globalnih potreba za proteinima. Polovicu kisika koji udišemo neprestano proizvode alge u oceanima.

Tako da smo u svojevrsnoj nevolji. Moramo intervenirati u prirodnim ekosustavima za naš opstanak, ali to korištenje moramo učiniti toliko održivim da je zajamčeno postojanje u netaknutom okolišu za generacije koje dolaze. Novo izvješće Svjetskog vijeća za biološku raznolikost pokazuje da to trenutno nismo u stanju te da se moramo brzo preusmjeriti kako bismo izbjegli još veću štetu.

Stanje morskih ekosustava nije tako očito na prvi pogled je na kopnu, pa su javnost i donositelji odluka u izvješću o napretku također informirani posebno o oceanima. Čovječanstvo je promijenilo velik dio oceana u posljednjih 150 godina. Već danas je polovica svih koraljnih grebena uništena ljudskim zahvatom u prirodi. Cijeli koraljni grebeni u tropskim plitkim vodama još uvijek su relativno dobro vidljivi, ali ne i hladnovodni koralji i spužvasti grebeni dubokog oceana, koji su ugroženi ribolovom i bacanjem smeća. Poput polarnih medvjeda čije je stanište izgubljeno zbog klimatskih promjena, koraljni grebeni su ikona bioraznolikosti. Međutim, baš kao što su na Arktiku pogođeni ne samo polarni medvjedi, već i razne ptice, morski sisavci i mala stvorenja, tako da je gubitak vrsta u oceanima vjerojatno mnogo rašireniji nego što možemo dokumentirati.< br
Na temelju površine uništenih koraljnih grebena i očekivanih globalnih gubitaka do kraja stoljeća, možemo zaključiti da je broj izumrlih vrsta velik i da raste. Za razliku od kopna, nema čak ni projekcija za ovu tamnu figuru. Također često ne znamo koju su eventualno važnu funkciju imale ili još uvijek imaju druge morske životinje i biljke kao najugroženije ili izumrle vrste u morskom ekosustavu, jer je dugoročno promatranje morskih hranidbenih mreža vrlo naporno i skupo. Ali baš kao što su pčele na kopnu neophodne za oprašivanje mnogih biljaka, postoji i vrlo bliska suradnja između vrsta u moru. Čak i kod vrsta koje još nisu izumrle, ljudski utjecaj je znatan, navodi se u izvješću IPBES-a. Jedna trećina ribljih zaliha koje koristimo pretjerano je izlovljena ili je već propala. Stručnjaci procjenjuju da će klimatske promjene smanjiti globalni rast algi do 10 posto, a ribe do 25 posto u narednim desetljećima.

Rješenja, prema nedavnom izvješću IPBES-a, zahtijevaju holistički pristup Ujedinjenih naroda Ciljevi održivog razvoja koji se fokusiraju na ljude i njihov životni okoliš. Među ostalim, to uključuje zaustavljanje gladi, zaštitu života na kopnu i u oceanima, osiguranje zdravlja i zaustavljanje klimatskih promjena. Prema Svjetskom vijeću za bioraznolikost, ti se problemi mogu riješiti samo zajednički i na temelju znanstvenih spoznaja u kombinaciji s društvenim transformacijama. Međutim, danas je svugdje na zemlji potrebno veliko poštovanje prema raznolikosti života – tu i tamo, čak i tamo gdje se promjene ne događaju pred našim očima. Ne samo zbog njegovih dobrobiti, već i zbog potrebe za uravnoteženim suživotom svih živih bića na zemlji, moramo odmah zaustaviti izumiranje vrsta.