Klimatske promjene: Nemo u nevolji

Riba klaun ne može se prilagoditi brzim promjenama okoliša

Omiljena riba anemona, koja je postala popularna kroz filmove "U potrazi za Nemom" i "U potrazi za Dorie", nema genetsku sposobnost kako bi se prilagodio brzim promjenama u svom okolišu, prema nedavnoj studiji Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i Oceanografskog instituta Woods Hole (WHOI).

Međunarodni istraživački tim promatrao je ribe klaunove u lagunama zaljeva Kimbe, žarišta bioraznolikosti u Papui Novoj Gvineji, više od desetljeća. Koristeći genetsku analizu DNK populacije, istraživači su uspjeli izračunati njihov potencijal da se prilagode promjenama u staništu. Otkrili su da su velike obitelji riba klaunova, koje obuhvaćaju mnoge generacije, povezane visokokvalitetnim staništima, a ne zajedničkim genima.

"Ovdje objavljeni rezultati omogućeni su ogromnim naporima uzorkovanja i sekvenciranja DNK koji nisu učinjeno za bilo koju morsku vrstu", kaže biolog WHOI Simon Thorrold, koautor studije. "Najveće iznenađenje za nas bilo je i ono koje nas je najviše uznemiravalo: napori za očuvanje ne mogu se osloniti na genetsku prilagodbu kako bi zaštitili ribu klauna od učinaka klimatskih promjena - čini se da se Nemo neće moći spasiti."

Kvaliteta anemone koja daje dom ribama klaunovima značajno doprinosi njihovom preživljavanju i sposobnosti obnavljanja u prosjeku od 50 posto. Ako anemone ostanu zdrave, populacija riba klauna će ostati. Međutim, kada su žarnjaci i koraljni grebeni koje oni nazivaju domom pogođeni globalnim zagrijavanjem, ribe klaunovi su u nevolji.

"Nemo je stoga prepušten na milost i nemilost staništu koje se iz godine u godinu pogoršava, i to bi Bilo bi nerazumno očekivati ​​da se riba klaun dovoljno brzo genetski prilagodi da ostane u lagunama, tako da šanse za preživljavanje ribe ovise samo o našoj sposobnosti da održimo kvalitetu njezinog staništa," objašnjava Benoit Pujol, evolucijski genetičar pri CNRS-u.