© Scyphozoan Jellyfish, a deep sea creature which can be found in the Arctic. (c) Alexander Semenov
© Lion’s Mane Jellyfish, a deep sea creature which can be found in the Arctic. (c) Alexander Semenov
© The mauve stinger jellyfish, or Pelagia noctiluca, grows up to 10 centimetres in diameter. Greenpeace is in the Azores with a team of scientists to survey and document deep sea life.
(c) Greenpeace / Gavin Newman
© Hydrothermal vents at Dom João De Castro. They unusually support unique communities of organisms, often with special properties which interest both scientists and industry. UAC is conducting research here. The area has been designated a Natura 2000 site.
(c) Greenpeace / Gavin Newman
© Calcium carbonate spires in the Lost City vent field. Atlantic Ocean, Mid-Atlantic Ridge.
(c) NOAA/IFE/UW/URI-IAO
Odobrene rudarske dozvole za milijun četvornih kilometara morskog dna
August 5, 2019
Greenpeaceovo izvješće: Dubokomorsko rudarenje prijeti morskim ekosustavima
Planirano veliko rudarenje manganskih nodula u dubokom moru prijeti uništenjem jedinstvenih morskih ekosustava i istrebljenjem čitavih vrsta. Ovo je rezultat nedavnog izvješća Greenpeacea
Zemlje poput Kine, Koreje, Britanije, Francuske, Rusije i Njemačke planiraju ući u rudarsku industriju na morskom dnu kako bi dobile pristup željenim metalima i elementima rijetke zemlje. "Duboko more je najveći ekosustav na svijetu i u njemu žive jedinstvena bića koja smo jedva istražili. Rudarstvo na morskom dnu je ekološka katastrofa", kaže dr. Christian Bussau, morski stručnjak iz Greenpeacea.
Njemačka je osigurao licence za rudarenje za dvije dubokomorske regije, koje trenutno istražuje Savezni institut za geoznanosti i prirodne resurse (BGR). Na područjima velikim poput saveznih država Bavarske i polovice Rhineland-Pfalz, očekuje se da će se nodule mangana iskopavati u Tihom i Indijskom oceanu. Za žetvu gomolja, strojevi veličine stroja moraju ih iskopati iz sedimenta s ogromnim valjcima. Na taj način uskraćuju i cijeli sloj tla naseljen morskim životom. Ogromni oblaci sedimenta oslobođeni na taj način mogli bi ozbiljno poremetiti hranidbeni lanac u moru, uzrokovati smrt planktona i malih životinja te lišiti ribu njihove baze hrane. Ugrozio bi se cijeli ekosustav.
Moguće katastrofalne posljedice dubinskog rudarenja poznate su nadležnim međunarodnim agencijama za morsko dno (ISA). Unatoč tome, ISA je odobrila svih 29 podlicenci koje su prethodno zatražene. Izvješće Greenpeacea pokazuje da je agencija već izdala dozvole za područje od oko milijun četvornih kilometara - veće od Španjolske.
Na morskom dnu nalaze se velika nalazišta kobalta, bakra, nikla i elemenata rijetkih zemalja, koji važni su za konstrukciju npr. digitalnih uređaja poput mobitela, računala ili baterija. Potražnja za takvim sirovinama raste u svijetu iz godine u godinu. Freiburški "Öko-Institut" već upozorava da bi kobalt mogao biti privremeno nestašan. Metal se nalazi u pametnim telefonima i solarnim pločama, na primjer. Podmorske naslage višestruko premašuju resurse na kopnu.
Uništenje prijeti i dosad jedva istraženom dubokomorskom području Lost City u Atlantskom oceanu, prema kojem Greenpeace kreće u ekspediciji za očuvanje mora sa svojim akcijskim brodom "Esperanza". Istraživači vjeruju da bi na ovakvim mjestima život na Zemlji mogao potjecati. Znanstvenici na brodu "Esperanza" žele istražiti Izgubljeni grad s robotom za ronjenje. "Samo snažan UN-ov sporazum o zaštiti mora može zaštititi takva oceanska blaga", kaže Bussau.