Beluga II pravi valove protiv plastičnog otpada

Od 16. travnja, Greenpeaceov brod Beluga II krenuo je na novo putovanje kako bi reklamirao rastuću prijetnju plastičnog smeća i mikroplastike, putujući njemačkim rijekama u 15 gradova (uključujući Köln, Frankfurt i Mainz). Svoju turneju završava 27. lipnja. Na brodu su aktivisti i volonteri koji žele podijeliti svoje znanje o našem morskom staništu i opasnostima koje predstavljaju sve veće količine plastičnog otpada u našim oceanima. Sa sobom nosi izložbu u kojoj posjetitelji mogu razgledati poseban aparat kojim se, među ostalim, može mjeriti količina mikroplastike u rijekama Rajni, Majni i Dunavu. "Širom svijeta - od Arktika do Južnog oceana - morsko stanište pati zbog plastičnog smeća. Plastika je stigla i do njemačkih rijeka te Sjevernog i Baltičkog mora", rekla je stručnjakinja za more Greenpeacea Lisa Maria Otte na njemačkom. Pozvala je saveznu ministricu okoliša Barbaru Hendricks da suzbije poplavu plastike, komentirajući da su zabrane plastičnih vrećica i mikroplastike odavno trebale. Do 13 milijuna tona plastike ulazi u rijeke, zbog vjetra, otpadnih voda, olujnih udara ili plime, i pronalazi put do mora. Procjenjuje se da je tamo već otputovalo najmanje 150 milijuna tona. Prisutnost plastičnog otpada u oceanu može uzrokovati mučnu smrt morskih životinja, čak i od davljenja ili izgladnjivanja kada se plastični ostaci konzumiraju, ali se ne mogu probaviti. Primjer: znanstvenici koji su ispitivali sadržaj želuca kita sjemena koji se nasukao na obali Sjevernog mora u Schleswig-Holsteinu pronašli su predmete poput dijelova plastične kante, ostataka mreže i plastičnog poklopca motora automobila, među druge stvari. Mikroplastika u našem prehrambenom lancu Manje vidljiv, ali svejedno veliki problem u našim oceanima je mikroplastični otpad. Ove mikroskopske plastične čestice koriste se u proizvodima kao što su kozmetika i pasta za zube, pronalaze svoj put u našim vodenim putovima i rijekama i na kraju završe u oceanu. Mikroplastika također nastaje kada se odbačeni plastični proizvodi u oceanima razgrade u manje čestice. Danas se mikroplastika redovito nalazi u želucima raznih vrsta riba, školjki ili račića. "Plastično smeće ne završava samo u prirodi nego i u našoj hrani. Unatoč znanstvenim studijama, nitko ne može sa sigurnošću reći koliko plastike završi na našim tanjurima i kakav učinak ima", rekla je Otte. Godišnja potrošnja plastike osobe koja živi u zapadnoj Europi je 136 kilograma, što je tri puta više od svjetskog prosjeka. Dvije trećine europske potrošnje plastike može se pripisati pet zemalja, s Njemačkom na čelu s gotovo 25 posto, a slijede je Italija, Francuska, Velika Britanija i Španjolska. Ruta Beluge II za izložbu.