© Image of the newly discovered reef in the Adriatic Sea
© Image of the newly discovered reef in the Adriatic Sea
© Image of the newly discovered reef in the Adriatic Sea
© Image of the newly discovered reef in the Adriatic Sea
© Image of the newly discovered reef in the Adriatic Sea
Koraljni greben u Sredozemnom moru
March 20, 2019
Istraživači otkrivaju veliki koraljni greben u blizini obale južne Italije
Ispred talijanske obale istraživači pod vodstvom Giuseppea Corriera sa Sveučilišta Bari Aldo Moro došli su do iznenađujućeg otkrića: u Jadranu, ispred grada Monopoli u Pugliji, pronašli su 2,5 kilometara dug koraljni greben na srednjoj dubine od 30 do 55 metara.
Naravno da u Sredozemlju ima koralja, to nije ništa novo. Ali pronalazak grebena ove veličine u blizini južne Italije uopće se nije očekivao. Istraživači sumnjaju da ima još toga za pronaći: slične koraljne grebene oko 100 kilometara južno od sada otkrivenog područja. Znanstvenici su svoje otkriće opisali u časopisu Scientific Reports te objavili fotografije i videa.
Najvažnije vrste koralja koje tvore koraljne grebene u novootkrivenom grebenu su kameni koralji Phyllangia americana mouchezii i Polycyathus muellerae. Pojedinačni koralji dosežu visinu i do dva metra.
"
Tvrdi koralji (Scleractinia – koji se nazivaju i kameniti koralji) poznati su većini ljudi iz tropskih plitkih mora gdje tvore ogromne strukture grebena. Ovi koralji također žive u većim dubinama", objasnio je Richter. "
Izvan 30 metara dubine oni su pravi stručnjaci za preživljavanje u slabo osvijetljenim okruženjima gdje mogu uhvatiti energiju sunčeve svjetlosti avanturističkim prilagodbama i čak mogu održavati fotosimbiozu na dubini od 130 metara". Međutim, rast i formiranje grebena su vrlo spori na ovim dubinama.
Sada otkriveni koraljni greben leži u području gdje je dostupno znatno manje sunčeve svjetlosti. Corriero opisuje boje koralja kao "prigušene boje", a ne svijetle: one se kreću od narančaste do crvene do ljubičaste, kako je rekao. Autori studije sugeriraju da se slični koraljni grebeni nalaze otprilike 100 kilometara južno od područja koje se sada istražuje.
U svom članku istraživači su također analizirali život na grebenu i opisali domaće školjke, puževe, crve, polipe i alge. Ono što je jasno: Ne pišu o ribama, a ni na snimkama s grebena i na fotografijama se ne vide ribe – Jadran nije Crveno more…
Videozapis snimljen na subhorizontalnoj padini. U ovom videu dobro su vidljive biokonstrukcije u obliku jastuka koje je uglavnom podigla skleraktinija Phyllangia americana mouchezii kolonizirana narančastom zoantarijom Parazoanthus axinellae, raznim spužvama kao što je Petrosia ficiformis, masivnom Keratosa, uspravnom Axinella cannabina i drugim inkrustirajućim svojtama. Također su vidljivi inkrustirani plakovi mahovnjaka Schizomavella spp..
Veza na studiju: https://doi .org/10.1038/s41598-019-40284-4.
Slike i videozapisi licencirani su pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0, koja dopušta korištenje, dijeljenje, prilagodbu, distribuciju i reprodukciju. Za pregled kopije ove licence posjetite http://creativecommons.org/licenses/by /4.0/.