Mreže stajačice ugrožavaju lučke pliskavice Baltičkog mora

April 29, 2019 Stručnjaci zahtijevaju strogu zaštitu

Status zaštite pliskavica unutarnjeg Baltičkog mora nedavno nije uključen u popis migratornih vrsta na najvišoj razini u Dodatku I. Konvencije o očuvanju migratornih vrsta (CMS); unatoč zahtjevu Društva za očuvanje kitova i dupina (WDC) i Koalicije Čisti Baltik (CCB). Razlog je taj što baltička pliskavica nije zasebna vrsta pa je njemačko savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) ne smatra osobito vrijednom zaštite.

Nasuprot tome, Međunarodna komisija za Zaštita prirode (IUCN) ocjenjuje baltičke lučke pliskavice kao subpopulaciju na Crvenom popisu kao posebno vrijednu zaštite i s oko 500 preostalih životinja kojima prijeti izumiranje. Autonomnost populacije pliskavica unutarnjeg Baltičkog mora jasno je prikazana nedavnim genetskim ispitivanjima Sveučilišta u Potsdamu.

"Kada su te lučke pliskavice nestale iz unutrašnjeg Baltika, nestale su zauvijek . Neće ih zamijeniti lučke pliskavice u zapadnom Baltiku," kaže dr. Harald Benke, ravnatelj i istraživač kitova njemačkog pomorskog muzeja u Stralsundu. Trenutačno nema znanstveno dokazanih rezultata koji sugeriraju da se populacija pliskavica u unutrašnjem Baltičkom moru pozitivno razvija. Mreža međunarodnih znanstvenika, uz sudjelovanje Njemačkog pomorskog muzeja, pokazala je da je zaštita sada neophodna i sveobuhvatna.

"Međunarodna komisija za kitove (IWC), najveće tijelo za zaštitu i upravljanje kitovima u cijelom svijetu već godinama poziva na provedbu Jastarnia-Plana za zaštitu baltičke pliskavice, čiji je cilj smanjiti slučajni ulov na nulu životinja, objašnjava Helena Herr iz Centra za prirodoslovlje Sveučilišta u Hamburg.

"Pliskavice unutarnjeg Baltičkog mora moraju se čuvati od izumiranja zbog načela predostrožnosti," kaže Meike Scheidat iz Wageningen Marine Research u Nizozemskoj.
< br>Posebno za lučke pliskavice velike su opasnosti mreže stajaćice koje se nalaze na dnu, u koje se životinje uhvate i utope. Trenutačno predložene zaštitne mjere vrlo su upitne kako objašnjava Michael Dähne, kustos za morske sisavce Njemačkog pomorskog muzeja: "BMEL preporučuje upotrebu uređaja za upozorenje na ovim mrežama. Oni nikada nisu isprobani u unutrašnjem Baltičkom moru. A zbog opasnost od istrebljenja baltičkih lučkih pliskavica, one se također tamo ne mogu testirati. Ova metoda ne pomaže ni ribarima ni pliskavicama."

Ono što je potrebno je razvoj metoda ribolova s ​​malim do nultim prilovom i naknadnim promicanje takvog ribolovnog pribora. "Ribarima treba jasna poruka ministarstva da će dobiti potporu. Radi se o stvaranju rješenja za budućnost koja će pomoći obalnim ribarima da prežive", rekao je dr. Harald Benke. Za populaciju Baltičkog mora, sporazum o zaštiti malih razmjera ASCOBANS (CMS) koji je 2002. prihvatio sljedeće načelo je najvažnije: čak i jedan usputni ulov ugrožava populaciju i stoga se mora izbjegavati. "Jasna izjava Ministarstva da zaštita lokalnog obalnog ribolova nadilazi zaštitu vrste zaštićene CMS-om i ugrožene subpopulacije izravno je kršenje međunarodnih obveza Njemačke", rekao je dr. Michael Dähne. "Umjesto toga, moramo raditi zajedno kako bismo smanjili rizik od mreža stajaćica za pliskavice, a mi smo spremni to učiniti."

Više informacija:
Deutsches Meeresmuseum