Posljednje izvješće Living Blue Planet upozorava na uzbunu za svjetske oceane

September 21, 2015 Dramatičan pad bioraznolikosti Bioraznolikost oceana se smanjuje. U prosjeku, populacije morskih životinja, morskih ptica, gmazova i riba prepolovljene su u kratkom razdoblju od 40 godina. Ovo je zaključak sadržan u najnovijem Living Blue Planet Reportu, koji je objavio WWF (Svjetski fond za prirodu). Gospodarski važni riblji fondovi poput skuše, tune i palamide pali su za čak 74 posto. Danas je svaka četvrta vrsta morskog psa, raže ili klizaljke pod prijetnjom izumiranja, uglavnom zbog globalnih prekomjerni izlov ribe. Osobito su pogođeni ovim padom ribljeg fonda zemlje u nastajanju i zemlje u razvoju. Za oko tri milijarde ljudi riba je glavni izvor proteina. U svijetu je to jedna od roba kojom se najintenzivnije trguje, s an godišnji obujam trgovine od 144 milijarde američkih dolara. "Prekomjerni izlov ribe utječe ne samo na ravnotežu života u oceanima, već također u obalnim zajednicama, gdje društvene i ekonomske strukture često izravno ovise o ribi. Kolaps morskih ekosustava produžava globalnu borbu protiv siromaštva i gladi i uzrokuje ekonomski pad", upozorila je stručnjakinja za ribarstvo WWF-a Karoline Schacht na njemačkom jeziku. Prema WWF-u, iskorištavanje ljudi glavni je uzrok kolaps morske bioraznolikosti, uz uništavanje važnih staništa kao što su koraljni grebeni, dna morske trave i šume mangrova.
Tri četvrtine svjetskih koraljnih grebena i jedna petina mangrova šume su trenutno ugrožene. Između 1980. i 2005. postali su žrtve izgradnje objekata za akvakulturu, turističke infrastrukture ili poljoprivredne namjene. Ekstrakcija prirodnih resursa odvija se na teško dostupnim mjestima staništa poput dubokih voda i polarnih mora, gdje osjetljivi ekosustavi s visoko prilagođenim životinjskim vrstama postoje tisućama godina.
Štetni učinci pretjeranog ribolova, onečišćenja i gubitka staništa su pojačan klimatskim promjenama, unatoč činjenici da oko 30 posto ugljičnog dioksida proizvedenog diljem svijeta apsorbiraju mora.
Danas se zakiseljavanje i zagrijavanje oceana odvija mnogo brže nego prije milijun godina. No, unatoč teškoj situaciji, još uvijek postoji nada. Možemo spriječiti kolaps oceana, sve dok se poduzmu hitne mjere popraviti situaciju. Kao dinamičan sustav s brojnim sustavima u sebi, oceani imaju potencijal za oporavak, rekao je Schacht. Prisutnost morskih zaštićenih područja bez ljudske intervencije, održivo ribarstvo i pozitivno djelovanje na klimatske promjene su nezaobilazan u rješavanju aktualnih problema. WWF je u Izvješću naveo niz održivog razvoja Ciljevi koji će se provesti krajem rujna. To uključuje određivanje najmanje deset posto morskih staništa u obalnim područjima i na otvorenom moru kao morskih zaštićenih područja, kojima će se pravilno upravljati do 2020.
Unutar istog okvira, također je pozvao međunarodnu zajednicu da formulira sustav održivog upravljanja međunarodnim ribljim stokovima, čime se smanjuje prekomjerni ribolov, izrađuju planovi obnove i čuva morski okoliš. Osim toga, WWF je također pozvao na međunarodni sporazum za zaustavljanje globalnog zagrijavanja, ključnog čimbenika u očuvanju svjetskih oceana. Videozapis (Primjer videoraznolikosti u našim oceanima):  https://www. .youtube.com/watch?t=1131&v=5Rf4cPKCdNI Izvor:   http://www.wwf.de
Preuzmite izvješće Living Blue Planet: http:/ /www.wwf.de/fileadmin/fm-wwf/Publikationen-PDF/Living-Blue-Planet-Report-2015.pdf